Povratak topa na tvrđavu Batarija

Tvrđava Batarija, dovršena 1841. godine, izgrađena je u vrijeme austrijske uprave te predstavlja najveći i najznačajniji fortifikacijski objekt za obranu luke toga doba. Središnji obrambeni element predstavlja potpuno sačuvani masivni bastion izduženih zidova na kojemu je bilo postavljeno osam topova iza zemljanog grudobrana. Njegova unutrašnjost ispunjena je kamenim nabačajem ispod kojega su se nalazile stražarnica s predsobljem, skladište lafeta s dodatnom cisternom, skladište baruta te artiljerijsko skladište.

Godine 1873. tvrđava je, kao i ostale bitnice na otoku, demilitarizirana i od tada se koristi u civilne, a danas i u muzejske svrhe. Tijekom demilitarizacije, s bastiona su odneseni i topovi kako se tvrđava ne bi mogla koristiti u vojne svrhe.

Više od 150 godina kasnije, povodom obilježavanja 160. obljetnice Viškog boja te otvorenja izložbi u tvrđavi Batarija, Zavičajni muzej Grada Visa odlučuje o povratku topa na njegovo izvorno mjesto na samom bastionu. Za ostvarenje tog projekta bilo je nužno izraditi odgovarajući lafet, kakav na Visu nije sačuvan nijedan. Stoga je Muzej naručio izradu rekonstrukcije lafeta topa prema njegovom izvornom izgledu, na temelju dostavljenih povijesnih izvora, nacrta i mjera, kako bi se što vjernije rekonstruirao izvorni oblik, materijal i detalji po uzoru na lafete 19. stoljeća. Lafet je dovršen u srpnju 2026. godine te je, uz pomoć Grada Visa, Gradine Vis d.o.o. i suradnika, zajedno s topom podignut i postavljen na uređeno mjesto na bastionu.

Projekt je od iznimnog značaja za Muzej i Grad Vis jer doprinosi autentičnom izgledu i razumijevanju povijesne tvrđave i njene uloge, vraćanju vrijednih muzejskih predmeta na njihovo izvorno mjesto i kontekst te jačanju prezentacije i revalorizacije bogate vojne i fortifikacijske baštine otoka Visa. Projekt „Povratak topova na bastion tvrđave Batarija – prezentacija fortifikacijske baštine Visa“ sufinanciran je proračunskim sredstvima Splitsko-dalmatinske županije temeljem Poziva za financiranje javnih potreba u kulturi u 2026. godini.

Foto: Ivan Šejić

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)